Pčelinje društvo:
Pčele su socijalni insekti. One žive u koloniji, koju nazivamo pčelinje društvo. Svaka jedinka ima zadatak koji mora ispunjavati unutar kolonije. Pčela ne postoji kao individua.
U pčelinjoj koloniji nalazimo maticu (kraljicu) koja  jedina moze lijeći jajašca. Iz oplođenih jajašca izlegu se pčele radilice, a iz neoplođenih jajašca izlegu se muške pčele (trutovi). Funkcija trutova je da oplode mlade matice.  Pčele radilice su ženski članovi društva, kojih u jednom pčelinjem društvu ima više desetaka tisuća, one obavljaju sve poslove u društvu, ali ne sudjeluju u reprodukciji, jer su neoplođene. Pčelinji stan se naziva košnica.
Da bi se osigurala budućnost kolonije mora se puno toga dogoditi.
Radilice služe na čast svom imenu: mlade radilice su kućne pčele, one se brinu o larvama, izgrađuju saće i pomažu pri spremanju meda i peludi u saćne stanice.
Nakon tri tjedna, postaju pčele sakupljačice-izletnice, izlijeću iz košnice kako bi skupljale vodu, nektar i pelud, šta služi kao hrana za razvoj kolonije.
Radilica u ljeti doživi samo šest tjedana.
U pravilu je posao u koloniji podjeljen po starosti pčela.
Za svaki posao uvijek ima dostatan broj pčela radilica.

Pčele i cvijeće:
Cvijeće bogato nektarom i peludi nazivamo medonosnim biljem
Radilice prepoznaju ovo po boji, obliku i mirisu.
Medonosne biljke obično cvjetaju u određenom vremenskom periodu.
Čim se cvijet oprašio biljka nema više interesa da medi.
Znači da pčele moraju redovno tražiti nove izvore hrane.
Srećom ne cvjetaju sve medonosne biljke istovremeno a i svaka sezona poznaje više vrsta cvijeća koje proizvode nektar i/ili pelud.
U proljeće na primjer cvjetaju voćke u ljeto bagrem i u jesen zlatošipka.
Da bi pčele preživjele vrijeme oskude, kao što je u našoj zemlji zimski period, spremaju zimnicu u obliku meda.
Kućne pčele pripremaju med tako da isušuju unešeni nektar. Med sadrži više od 80% šečera, tako da mu je rok upotrebe neograničen.
Med zadovoljava energetske potrebe pčela, u zimi ga pčele koriste kako bi temperaturu društva odršavale na nekih 20ºC, u ljeti se njime hrane larve, uz dodatak peluda i matične mliječi.
Jedno pčelinje društvo može skupiti više meda od njima potrebne količine, ako cvijeće ima dovoljan prinos nektara.
Kod domaćih pčela će pčelar ovaj višak meda oduzeti i upotrebiti za druge potrebe.
Za potrebe bjelančevina pčele spremaju zalihe peludi.

Pčelinji rojevi:
Pčelinje društvo je tako organizirano da se za vremena blagostanja brzo razvija.
Zbog povećanja broja pčela društvo se roji.
Rojenje je prirodni pčelinji nagon kako bi se broj društava povećao i tako osigurao opstanak vrste.
Dio radilica i trutova izlijeću skupa sa maticom tako da formiraju novo društvo.

Interna komunikacija:
Pčele u košnici obavljaju mnoge zadatke, hranjenje mladih i starih larvi, reguliranje temperature plodišta na 35ºC, prerađivanje nektara u med, proizvodnja voska za izgradnju saća i spremanje meda.
Važan zadatak je i ishrana matice sa hranom bogatom bjelančevinama kako bi mogla dnevno nositi između 1000 i 1500 jajašca.
Radilice čuvaju košnicu od nepoželjnika i uklanjaju bolesne larve.
Efikasnost sa kojom one izvršavaju ove zadatke graniči sa nevjerovatnim.
Zato ne začuđuje kako je komunikacija u društvu već stolječima objekt istraživanja.
Tko ne zna priču o pčelinjem plesu?
Pčele ne izlijeću ujutro iz košnice tek tako.
Prve izljeću izviđačice u potragu za bogatom pašom, kad se vrate sa nektarom ili peludi počnu plesati na saću.
Ako se nalazište nalazi u blizini košnice, izviđačica pleše kružni ples.
Tjekom nekoliko minuta pčela izviđačica opisuje kružne figure pri čemu konstantno mijenja smijer kretanja. Druge radnice ponavljaju odplesane figure. U međuvremenu šnjofaju miris izvora hrane koji je ostao na izviđačici i skupljaju informaciju o kvaliteti tako da probavaju male zalogaje ponuđene od plesačice.
Pravac na kojemu se nalazi izvor nije prikazan jer se izvor nalazi u blizini košnice.
Ako je nalazište udaljenije, onda se pleše drukčiji ples.
Plesačica opisuje figuru udubljene osmice, pri čemu kada prelazi ravni dio mrda stražnjicom. Plesni ritam daje pčelama uvid o udaljenosti izvora, što je izvor dalje to je ples sporiji.
Iako izviđačice daju pravac i udaljenost bogatih izvorišta, neke će pčele iči u potragu u drugom smijeru. Tako da su zalihe društva garantirane.

Pčelarenje fascinirajuči hobi:
Fascinirajuće u pčelarstvu je promatranje trutova, radnica i ponekad kraljice.
Ponašanje pčela dok su na cvijetu, na letu i u košnici.
Ako se pčelar dobro brine za njih, pčele se osjećaju ugodno tako da je njihov med slatka nagrada za pčelara.
Za većinu pčelara med nije vrijednost u novcu, nego dokaz da se na dobar način brinu o svojim pčelama.