Pčelinji proizvodi: Med
Med je slatka tekućina visokog viskoziteta koja nastaje kao zajednički proizvod pčela i medonosnog bilja. Med služi za ishranu radilica, pomješan s peludom i matičnom mlječi služi za ishranu pčelinjeg legla. Med je visoko vrijedna namirnica u čijem sastavu pored fruktoze i glukoze nalazimo još oko 180 različitih sastojaka: minerala, mikroelemenata i vitamina, stoga med nije samo vrijedna namirnica u ishrani, već i lijek. Med ne može zamjeniti lijekove, ali može višestruko povećati njihov učinak. Dug je popis bolesti na čije sprečavanje i liječenje med ima blagotvoran učinak. Redovitim konzumiranjem meda (0.5 do 1 gram po kg tjelesne mase) značajno se podiže imunitet organizma i otpornost prema bolestima. Na pitanje koji je med najbolji može se lako odgovoriti. Najboji med je prirodni ne prerađeni od poznatog i odgovornog pčelara, kakva je ogromna većina naših pčelara.
Medovi sa naših područja
U okolici našeg pčelinjaka raste mnogobrojno i raznovrsno medonosno raslinje od lijeske kao najranije peludne pčelinje paše do pitomog kestena koji je ujedno i posljednja značajnija pčelinja paša na našem pčelinjaku. Od voća je najprisutnija divlja trešnja, ovdje možemo istaći bagrem te planinske livade. Kako se cvjetanje medonosnog bilja vremenski često preklapa tj; istovremeno cvjetaju dvije pa i više medonosnih biljaka to je dosta teško dobiti monoflorne medove. Kad neke godine izuzetno dobro medi neka vrsta bilja, kao na primjer bagrem ili kesten, tada pčele skupljaju nectar samo sa te vrste i tako se jednostavno dobije monoflorni med od bagrema ili kestena. Ima i drugih načina za dobivanje monoflornih medova koji su nešto složeniji. Medovi se mogu podjeliti na cvijetne, dobivene od nektara različitih vrsta cvijeća i medljikovac, dobiven od izlučevina biljki kroz list ili medne rose. Med skupljan s jedne vrste bilja je monoflorni, dok je onaj skupljan s više vrsta polifloran. Prema vrsti medonosnog bilja s kojeg je skupljan nektar, a koji prevladava u medu najpoznatiji su: bagremov, kestenov, lipov i drugi medovi. Na našem pčelinjaku od poliflornih medova najpoznatiji je med planinskih livada. Za skupiti jednu žlicu meda pčela mora obići oko 200 000 cvjetova. Iz ovoga se naslućuje velika hranidbena i lijekovita vrijednost meda. Svaki med je lijekovit ali za neke tegobe više odgovara jedna, a za druge druga vrsta meda.
Kestenov med: Jedan je od najkvalitetnijih medova, tamne je boje i ponešto gorkastog okusa. U kestenovu medu ima puno peludi, minerala i mikroelemenata. Preporuča se kod želučano-crijevnih i bubrežnih bolesti. Proširuje krvne žile i snizuje krvni tlak.
Bagremov med: Pripada skupini boljih medova, sviježi je potpuno proziran i gotovo bezbojan, kristalizira polagano tvoreći fine sitne kristale. U narodu se koristi za opće jačanje organizma, protiv nesanice, bolesti jetre i bubrega, želučano crijevnih bolesti. Neki liječnici ga preporučuju i dijabetičarima.
Livadni med: Je svijetložute do tamnožute boje ovisno o vrsti livadskog cvijeća koje raste po livadama ugodnog je okusa, preporuča se svima zdravim i bolesnima, diže imunitet i poboljšava opće stanje organizma.
